Prějdti k sodržanju

Glavna stranica

Izvor: Vikipedija

Dobrodošli v Vikipediju, svobodnu enciklopediju, ktoru vsekto može tvoriti.

Tutčas ona imaje 1,700 člankov na medžuslovjanskom jezyku.

Članok s zvězdoju

[pogled]

Levko Revutskyj
Levko Revutskyj

Lev (Levko) Mykolajovyč Revuckyj (ukr. Лев (Левко) Миколайович Ревуцький) (Iržavec, Poltavska gubernija, Rosijska imperija, 8 (20) fevruara 1889 g. – Kyjiv, USSR, Sovětsky Sojuz, 30 marca 1977 g.) byl ukrajinsky kompozitor, pedagog i člen Narodnoj akademije nauk Ukrajiny v časah Sovětskogo Sojuza. Zajedno s Borysom Ljatošynskym jest uvažany jednym iz glavnym i najvlivnějših ukrajinskyh kompozitorov 20. stolětja. V jegovyh tvorah ukrajinske teksty i motivy igrajut važnu rolju.

Revuckyj kreativnym sposobom prodolžal i razširil metody ukrajinskyh kompozitorov kako Mykola Lysenko i Mykola Leontovyč, ktore harakterizujut se slivanjem folklornyh elementov s harmoničnym mysljenjem konca 19. stolětja. Jegov stilj iztvoril se na osnově glubinnogo znanja narodnyh tem i melodij, ktore prěobražal v tradicijah profesionalnoj muziky i vozbogačal vlastnymi stilističnymi nahodkami. Revuckyno tvorčestvo harakterizuje se lirikoju, bogatostju emocij i sodržanymi, ekspresivnymi melodijami, svezanymi s složenymi harmonijami. On poslužival se velikymi muzičnymi formami, napr. v fortepiannoj sonatě, dvoh fortepiannyh koncertov, dvoh simfonij i kantatě «Hustyna», ale takože napisal menše tvory, napr. preludije za fortepiano, tvory za skripku ili violončelo s fortepianom i veče neželi 120 prětvorok narodnyh pěsnij napr. za glas i fortepiano, v ktoryh najmě fortepianne partije sut interesne. Jegove simfonične tvory, osoblivo Fortepianny koncert nr. 2 i Simfonija nr. 2, pričisljajut se k majstrovskym dělam ukrajinskoj klasičnoj muziky.

(Čitati dalje...)

Čto jest medžuslovjansky?

[pogled]

Horugva medžuslovjanskogo jezyka
Horugva medžuslovjanskogo jezyka

Medžuslovjansky jest slovjansky zonalny pomočny jezyk, skonstruovany na osnově občeslovjanskyh gramatičnyh i leksičnyh elementov, ktory služi komunikaciji medžu slovjanami raznyh narodnostij. Dlja neslovjanov medžuslovjansky može takože polniti edukacijnu funkciju. Jezyk jest zakorenjeny i v staroslovjanskom jezyku i v različnyh improvizovanyh narěčjah, ktorymi ljudi v srědiščah s raznorodnym slovjanskym naseljen​jem posluživali se črěz stolětja.

Čitati opis v Vikipediji:

Učestvujte!

[pogled]

Vikipedija jest medžunarodna internet-enciklopedija, ktora sili se dati svobodno koristajeme, objektivne i prověrime informacije na vsih uznanyh jezykah. Projekt jest osnovany na peti glavnyh principah. Tuto jest izdan​je na medžuslovjanskom jezyku. Prvopočetna versija tutogo vikiprojekta byla započeta 18 junija 2007 goda, 19 lět tomu nazad, po prikladu Vikipedije. Od 23 junija 2026 goda Medžuslovjanska Vikipedija imaje svoj vlastny domen.

Ruky sjedinjajut se
V surabotě trěba mnogo raznyh ljudij

Vsekto može učestvovati i pomagati tvoriti vikipediju. Vy možete legko iztvoriti novy članok, razširjati jestvujuče članky ili izpravjati pogrěšky. Za pravjen​je viki ne trěba izkusno vladati medžuslovjanskym; drugi koristniki ohotno budut popraviti vaše pogrěšky. Tekst člankov možno jest čitati i pisati i latiniceju, i kiriliceju.

Poněktore města za ulěpšen​je medžuslovjanskoj vikipedije:


Novyh koristnikov viki mogut zainteresovati stranice pomoči, ktore izlagajut o dvoh sposobah izměnjan​ja viki. Da by izměnjati stranice i skryti IP-adres, trěba iztvoriti konto. Vy možete eksperimentovati v pěskovišču.

Ako vy imajete kakekoli pytan​ja, problemy, primětky ili prědložen​ja, postavite jih v krčmě občiny, na našem Diskord-serveru ili v Telegram-čatu.


This Wikipedia edition is written in Interslavic, an auxiliary language intended to be intelligible to speakers of any Slavic language. If you don't know Interslavic, you still can help: learn simplified Interslavic (slovianto), create an account, and start contributing here.

Sodržan​je

[pogled]