Početna strana
Arhitektura Bosne i Hercegovine
Arhitektura u Bosni i Hercegovini, u svojoj specifičnosti kao posebna bosanska arhitektura, uglavnom je nastala uticajem četiri osnovna razvojna perioda u kojem su političke i društvene promjene uticale na stvaranje i razvoj specifičnih kulturnih i arhitektonskih navika njenog stanovništva. Svaki period je autentično utjecao na cjelokupnu sliku bosanske arhitekture i doprinio razvoju kulturne raznovrsnosti i specifičnog arhitektonskog izraza u zemlji.
Srednjovjekovni period u Bosni trajao je do dolaska Osmanskog Carstva u ove krajeve. Društvena struktura u to vrijeme u Bosni bila je organizirana u zadruge. To su bile posebne porodične zajednice, organizirane kao skup nekoliko porodica, koje su dijelile zajedničke interese i koje su grupisale svoje nastambe u usko povezane manje grupe. Vođe zajednica birane su uglavnom po starosti i po visokim etičkim i moralnim standardima tradicionalnih zajednica. Zadruga je bila prvenstveno zajednica seoskog ili ruralno-agrarskog tipa, te je znatno zavisila od prirodnih resursa kraja u kojem je bila. Kako je zajednica rasla, grupe porodica sistematski bi se i grupno odvajale, te organizirale novu grupaciju nastambi, odnosno novu zadrugu. Ubrzo potom zadruge bi se povezivale jedna s drugom, te time doprinosile razvoju trgovine i ekonomije. Porodice su uglavnom živjele u kućama poznatim i pod imenom dinarska kuća. To su bile jednostavne građevine napravljene od prirodnih materijala, a uglavnom od drveta i slame.
Slika dana
Aktuelno
- Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
- Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
- Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
- Projekti
- Portali
- Zatraženi članci
Vijesti
- 28. august – Nakon smrti kralja Haralda V, njegov sin Haakon VIII stupio na prijestolje kao novi Kralj Norveške.
- 26. august – U razornim poplavama i odronima na granici Nepala i Tibeta, izazvanim urušavanjem lednika, poginulo je više od 1200 osoba, dok se hiljade i dalje vodi kao nestalo.
- 21. august – U Sarajevu završen 32. Sarajevo Film Festival, a glumici Emily Watson uručeno Počasno Srce Sarajeva.
- 12. august – Potpuno pomračenje Sunca bilo vidljivo iznad Arktika, Grenlanda, Islanda i sjeverne Španije.
- 25. juli – U tragediji na Elbrusu, najvišem vrhu Evrope, stradalo pet članova bosanskohercegovačke ekspedicije tokom pokušaja uspona.
- 19. juli – U finalu Svjetskog prvenstva u nogometu 2026. Španija pobijedila Argentinu rezultatom 1–0 i po drugi put osvojila titulu svjetskog prvaka.
13. septembar
- 1598 – Umro Filip II, kralj Španije.
- 1788 – New York proglašen prvom federalnom prijestonicom SAD-a. Grad su 1626. osnovali holandski doseljenici i nazvali ga Novi Amsterdam.
- 1819 – Rođena Clara Schumann (na slici), njemačka pijanistica.
- 1955 – SSSR i Zapadna Njemačka uspostavili diplomatske odnose.
Citat dana
| “ | Mi zapravo znamo ako malo znamo. Sa znanjem raste i sumnja. | ” |
Wikipedia
Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 98.732 na bosanskom jeziku.
Doprinosi
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.
Zajednica
Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 184.440 korisnika napravilo račun, a od toga su 242 aktivna. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
Wikipedia je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedia, nekomercijalne organizacije koja upravlja i raznim drugim projektima
Wikirječnik Slobodni rječnik
Wikicitat Zbirka slobodnih citata
Wikiknjige Slobodne knjige i priručnici
Wikizvor Slobodna biblioteka
Wikivijesti Slobodni izvor vijesti
Wikiverzitet Slobodni materijali za učenje
Wikivrste Katalog bioloških vrsta
MediaWiki Razvoj wiki-softvera
Wikipodaci Slobodna baza znanja
Wikimedia Commons Zajedničko skladište
Wikiputovanje Slobodni vodič za putovanja
Meta-Wiki Koordinacija projekata i dokumentacija